Gillette-ova iPhone aplikacija

Potrošači vole besplatne stvari, svejedno da li one imaju bilo kakvu ozbiljnu svrhu. Gillette se je stoga vlasnicima iPhone mobilnih telefona ponudio besplatnu aplikaciju uArt, koja funkcionise tako što uslikate sebe ili svoje prijatelje, dodate im jednu od vise vrsta brade, i onda je fazonirate prstom koristeci blagodeti touch screen-a.

Ovaj način neposrednog pristupa potrošačima je gotovo potpuno neiskorišćen u nasoj zemlji. Činjenica da se kod nas iPhone i dalje ne može legalno kupiti ne treba služiti kao izgovor, jer je Java aplikacije moguće pokrenuti na skoro svim mobilnim telefonima proizvedenim nekoliko godina unazad. Evidentna je i sve veća popularnost Symbian telefona (npr. Nokie E i N serije), koje nude još veće mogućnosti nego programi pisani u Javi. Deo krivice je i na programerima, koji mogu uz samo malo truda otkinuti parče promotivnog budžeta velikih kompanija. Dakle mogućnosti su tu, treba ih samo iskoristiti.

Domaća reklama iz 1926. godine!

Kako samo čudno zvuči činjenica da su pre 80-ak godina ljudi išli u bioskop samo da bi gledali reklamni spot. Još kada znamo da su te reklame trajale po 7-8 minuta, i bile bez boje i zvuka…

Ova reklama, na koju sa slučajno naleteo na youtubu, pruža vam mogućnost da bacite oko na propagandni materijal iz 20-ih godina prošlog veka. Bio je to period kada je konkurencija bila daleko nerazvijenija nego sada, pa je koncentracija kreatora ove reklame bila više na kreiranju potreba potrošača (ne, njima u to vreme nije bilo toliko bitno da im zubi budu beli i ispolirani), i objašnjavanju kako da te potrebe zadovolje. Priča prati Milicu, i njen trud da oko sebe privuče čopor muškaraca pomoću svojih biserno belih zuba, kako njena drugarica Natalija. A posle kritikuju današnje devojke… :)

Skripte za Ekonomski fakultet

Ekonomski fakultet u Beogradu, jedan je od najvećih fakulteta u zemlji, ali je i dalje studentima vrlo teško pronaći odgovarajuće informacije na netu. Ovo posebno važi za skripte i ostalu dokumentaciju potrebnu za polaganje ispita. Pored vrlo zastarelog zvaničnog sajta (koji poprilicno kasni za aktuelnim internet trendovima), jedini sajt za koji znam je još i Ekonomac.org. Ovaj portal se vrti na polufunkcionalnoj i prevaziđenoj skripti PHP-Nuke, i ima puno prostora za unapređenje. Ipak, on poseduje jedini (i ne previse poseceni) forum za diskusiju studenata ekonomskog fakulteta. Pravo je čudo da fakultet ove veličine ima tako malu zastupljenost na internetu, pogotovo ako se uzme u obzir da se broj studenata kreće od 15-20000 (što je ujedno i prilika za developere koji mogu da ovo iskoriste sa vrlo malo truda).

Moj doprinos promeni ove situacije je postavljanje ovih skripti za download:

Nacionalna ekonomija

Poslovne finansije

Poslovne finansije - nova skripta

Privredno (Trgovinsko) pravo

Upravljanje projektima (Menadžment pomoću projekata)

Marketing skripta

2. rođendan bloga!

Pre tačno 2 godine objavljen je prvi tekst na ovom blogu. Napisao sam 200 postova,  123 u prvoj i 77 u drugoj godini, što će reći da je frekvencija objavljivanja počela opadati, ali je povećanje posete nagovestilo da se i kvalitet tekstova poboljšao. Najviše me raduje što entuzijazma i dalje ne fali kada želim napisati novi tekst, iako je vremena za takve stvari sve manje. Ono što obećavam posetiocima je da ću se potruditi da kvalitet i dalje raste, a učestalost novih tekstova bude bar na ovom nivou. Evo postova koje bih izdvojio iz prethodne godine:

Efekti aktuelne recesije na marketing

Alat za praćenje buzz-a na Facebook-u

Reklame u javnim WC-ima (1) (2)

WOA (World of Advertising)

Šta je ideja?

Wonderbra, 3. deo

Lista marketing i PR agencija u Srbiji

Nokia – Četvrti ekran

New Moment – uslužni procesi u marketing agenciji

Neprikladni Adwords oglas

Kada Baz Luhrmann režira reklamu…

Mikro-sajt i njegove prednosti u promociji brenda

Marketinški događaj godine – proglašenje najuspešnijih i najboljih

Oglašavanje u medijima u 2008. godini

Za sve internet zavisnike…

Bullet time na Toshiba način

Anti-aids reklame

Kratka animirana istorija marketinga

Mercedes-Benz – da li tekst na bilbordu može biti predug?

99 Francs – Film za sve (anti)advertajzere

WiFi u službi marketinga

Evo i malo statistike iz prethodnih mesec dana, cifre nisu velike, ali znam da će biti zanimljive ostalim blogerima:

Tu je i Feedburner statistika RSS i email pretplatnika:

Veliko hvala svim posetiocima u ovih 2 godine!

WiFi u službi marketinga

Evo jedne teme koja već duze zaokuplja moju pažnju, prvenstveno svojom neiskorišćenošću u našoj zemlji. Wireless mreže su nešto što nas definitivno okružuje, na prometnijim mestima se neretko pronalazi i više od desetak njih. Svaka od njih krije određeni oglašivački potencijal, samo je potrebno odgovarajuće podesiti mrežu, i ‘voila’, evo još jednog alata kojim možete poslati potencijalnim potrošačima poruku, servirati im baner dok surfuju po vašim radio talasima, preusmeriti ih na vaš home page, ili nešto slično.

Prvi put sam u praksi video ovaj tip oglašavanja u Kotorskoj marini, gde su ‘putnici namernici’ mogli izabrati wifi hot spot jednog obližnjeg restorana. Naizgled otvorena mreža, nudila je besplatan surf solidnom brzinom ljudima koji su tu uplovili svojim jahtama ili jedrilicama, ili onima koji su se samo šetali marinom. Konekcija bi se svakih 5-10 minuta bila presecana preusmeravanjem na home page restorana, gde se na mapi mogla videti njegova lokacija, zatim njegov opis sa slikama i karakteristikama menija. Da bi se surfovanje nastavilo bilo je potrebno kliknuti na dugme ‘continue’, ili ukucati username i pass za konekciju neometanu prekidima. Odmah mi se svideo ovaj način promocije restorana, jer je svima (ne samo potencijalnim potrošačima) nudio određenu vrednost, a opet je postojala i određena segmentacija, jer, gledano sa marketinškog aspekta, za restoran ipak više vrede ljudi koji obitavaju u marini od uobičajenog demografskog proseka koji šeta na ulicama.

Jedna od vrednosti ovakvog tipa oglašavanja je upravo ta što u startu nudi određenu vrstu segmentacije, na osnovu same lokacije potrošača, ili jednostavno što posedovanjem (i korišćenjem) nekog wireless uređaja (laptop, mobilni, ili neki drugi wifi gedžet) njih svrstava u neku napredniju ili finansijski sposobniju grupu. Cena može biti vrlo niska, jer uključuje wifi mrežu (i broadband internet konekciju) koja verovatno već postoji, i njeno podešavanje. Možete početi već sa promenom imena vaše wireless mreže u web adresu kompanije, slogan, telefon, ili nešto slično (tzv. SSID advertising). Ograničenje je 32 simbola, a ono se delimično može zaobići korišćenje access point-a koj ima mogućnost kreiranja virtuelnih AP-a, čime se prostor za vaše poruke multiplikuje.

Navešću još nekoliko inostranih primera korišćenja ovog tipa marketing komunikacije sa potrošačima:

Germanwings je na nekim aerodromima sa kojih leti instalirao hot spotove nazvanim tako da reklamiraju njihove ponude letova sa tih aerodroma (npr. Ibiza from 19,99 Euro). Kada se putnik konektuje na neki od njih, pored mogućnosti za besplatno surfovanje,  automatski mu se otvara i stranica sa više infa o datoj ponudi i mogućnosti da bukira taj let.

Continue reading

99 Francs – Film za sve (anti)advertajzere

“Imaš prelepu kosu.
To je perika.
Tvoje oči su prelepe.
To su sočiva.
Obožavam tvoje grudi.
To je Wonderbra.
Imaš prelepe noge.
Ah, konacno jedan kompliment.”

Ovo je dijalog iz filma “99 Francs“, koji pričajući o životu čoveka zaposlenog u marketing agenciji, odslikava učinak advertajzinga na našem poimanju stvarnosti, i uticaju reklama koji nam nameću neke veštačke vrednosti kao sopstvene. Film je napisan po istoimenom bestseleru Frederika Begbedea, kod nas izdat (i rasprodat) kao “399 dinara” (neka vas to ne zbunjuje, knjiga se u svakoj zemlji zove onoliko koliko i košta ). Priča prati Oktava Paranga, poznatog kopirajtera koji uživa u hedonističkom životu prožetim drogom, sexom, i profesionalnim uspehom (umesto rokenrola). Međutim, u jednom trenutku se okreće protiv industrije koja mu je sve to podarila, čime film definitivno prerasta u tiradu antikonzumerističkih stavova, predstavljenu na vrlo zabavan način. Kritika advertajzinga sigurno nije jedino što vas može privući filmu, dijalozi su vrlo zanimljivi, a obilato korišćenje droge u filmu odslikano povremeno i animiranim sekvencama, vas može podsetiti na klasike ovog žanra kao što su “Trainspotting” i “Acid house”. 

Moguće da neko ne bi preporučio ovaj film ljudima koji se bave marketingom, jer bi im poljuljao veru u ono čime se bave, ali mislim da im on ipak može pomoći u shvatanju svog posla. Sve novije marketing knjige nas uče da sve počinje od potrošača i njegovih potreba, a na nama je da to shvatimo suštinski, i pre svega, etički. Moć reklama je svima poznata, potrebno je da se savest ljudi koji ih stvaraju malo aktivira i fokusira sa ekspoloatacije potrošača na opšte i dugoročno blagostanje ljudi koji nas okružuju…

Mercedes-Benz – da li tekst na bilbordu može biti predug?

Uobičajna pravila dizajniranja bilborda nam govore da tekst mora biti kratak, sa što manje reči (preporučuje se 4-6), uz izbegavanje komplikovanih termina i metafora. Ova pravila se izvlače iz same suštine ovog vida oglašavanja, a to je stvaranje impresije u vrlo kratkom roku, koji je najčešće nekoliko sekundi. Međutim, da bi se izdvojili iz gomile šarenih reklama koje nas okružuju, ponekad moramo prekršiti ova osnovna pravila. Upravo to je Mercedes uradio, što uopšte nije loša ideja, jer je bilbord postavljen na mestu gde su česti saobraćajni špicevi, pa vozači imaju vremena da pročitaju lepo napisan copy koji čini svaku prateću fotografiju izlišnom:

Obzirom da postoji veliki broj ljubitelja ovog brenda u našim krajevima, evo još nekoliko zanimljivih reklama:

Continue reading